Vlada Republike Hrvatske

Zagreb, ožujak 2008.

Akcijski plan za implementaciju
Europske direktive o energetskim
svojstvima zgrada u hrvatsko
zakonodavstvo

Sadržaj

1. Uvod
1.1. Pravna stečevina Europske unije
1.2. Direktiva 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada
1.3. Povjerenstvo za prijenos i implementaciju Direktive
1.4. Praćenje provedbe Akcijskog plana

2. Pravni okvir za prijenos Direktive u zakonodavstvo RH

3. Implementacija Direktive o energetskim svojstvima zgrada

4. Jačanje administrativne sposobnosti

4.1. Programi EU
4.2. Programi RH

5. Druge tehničke mjere

5.1. Uspostava administrativne strukture

6. Promidžba energetske učinkovitosti u zgradarstvu i marketing

7. Akcijski plan za implementaciju Direktive o energetskim svojstvima zgrada

8. Prilozi

8.1. Direktiva 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada – neslužbeni prijevod
8.2. Popis imenovanih članova Povjerenstva za prijenos i implementaciju Direktive
8.3. Popis Europskih normi za implementaciju Direktive

1. Uvod

1.1. Pravna stečevina Europske unije

Potrošnja energije jedan je od pokazatelja razvoja gospodarstva, tehnološkog razvoja,
modernizacije i povećanja životnog standarda. No, isto tako proizvodnja i potrošnja
energije je glavni uzročnik onečišćenja okoliša. Zbog potreba za sigurnijom opskrbom
energije te osiguranjem zaštite okoliša i održivog razvitka, promocija energetske
učinkovitosti zauzima istaknuto mjesto u temeljnim zadatcima zemalja Europske unije u
narednom razdoblju.
Sektor zgradarstva posebno je značajan kao potrošač energije jer:
- u ukupnoj potrošnji energije sudjeluje s oko 40%, sa stalnim porastom
potrošnje kao odrazom povećanja životnog standarda (povećanje potrošnje je
naročito vezano uz povećanu uporabu sustava za klimatizaciju),
- u tom sektoru postoje veliki potencijali uštede energije koji se procjenjuju na
22% do 2010. godine (u potrošnji za grijanje, pripremi tople vode, klimatizaciji i
rasvjeti),
- zgrade se grade na relativno dug period.
Od ukupne potrošnje energije u zgradarstvu najveći udio čini potrošnja energije za
grijanje i klimatizaciju zraka i to više od 50% ukupne potrošnje energije.
U stambenom sektoru za grijanje troši se oko 57% energije, za pripremu tople vode
11%, rasvjetu i uređaje 25%, te za kuhanje 7% finalne energetske potrošnje.
U zgradama nestambene namjene raspodjela potrošnje energije je slična: za grijanje
52%, za pripremu tople vode 9%, rasvjetu 14%, hlađenje 4%, kuhanje 5% i za ostalo
16%.
U cilju povećanja energetske učinkovitosti u Europi je od 1992. godine prihvaćen veliki
broj dokumenata od kojih je Direktiva o energetskim svojstvima zgrada temeljni
dokument kojim se uređuje područje energetske učinkovitosti zgrada (COM (2005)
Directive 2002/92/EC of the European Parliament and of the Council of 16th December
2002 on the energy performance of buildings, OJ L1, 04. 01. 2003).

1.2. Direktiva 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada

U cilju promocije energetske učinkovitosti zgrada u zemljama članicama EU, Europski
parlament je 16. prosinca 2002. godine donio Direktivu 2002/91/EC o energetskim
svojstvima zgrada. Ova Direktiva jest temeljni zakonodavni instrument koji se odražava
na sektor zgradarstva uvodeći okvir za integriranu metodologiju za mjerenje
energetske učinkovitosti, primjenu minimalnih standarda u novim zgradama i
određenim rekonstrukcijama zgrada, energetsku certifikaciju i savjete za nove i
postojeće zgrade, nadzor i ocjenu kotlova i sustava za grijanje i sustava za hlađenje.

(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
ožujak 2008. 4)

Rok za implementaciju Direktive u zakonodavstvo zemalja EU bio je 04. siječnja 2006.
s mogućnošću produljenja od tri godine (dakle 04. 01. 2009.)
Doprinos ove Direktive jest u omogućavanju integriranog pristupa različitim aspektima
uporabe energije u zgradama. Opći okvir za izračun energetske učinkovitosti zgrada
sadržan je u članku 3. Direktive prema kojemu metodologija za izračun energetske
učinkovitosti zgrade treba uključiti minimalno slijedeće aspekte: toplinske karakteristike
građevine (vanjski i unutarnji zidovi i dr.), a ove karakteristike mogu također uključiti i
propusnost zraka, instalacije za grijanje i pripremu tople vode uključujući i njihove
toplinsko-izolacijske karakteristike, instalacije za klimatizaciju, provjetravanje,
ugrađenu rasvjetu, položaj i orijentaciju zgrada, uključujući i vanjske klimatske uvjete,
pasivne sunčeve sustave i zaštitu od pregrijavanja od sunca, prirodno provjetravanje,
unutarnje klimatske uvjete uključujući i projektirane unutarnje klimatske uvjete.
Prema Direktivi, u obzir treba uzeti, gdje je to relevantno za izračun, i pozitivan učinak:
aktivne sunčeve sustave i druge sustave grijanja i električnu energiju koji koriste
obnovljive izvore energije, električnu energiju iz kogeneracije, sustave daljinskog ili
blokovskog grijanja ili hlađenja, prirodno osvjetljenje.
Ciljani datum za implementaciju Direktive u zakonodavstvo RH je 31. prosinac 2008.
U prilogu neslužbeni prijevod Direktive 2002/91/EZ o energetskim svojstvima zgrada.

1.3. Povjerenstvo za prijenos i implementaciju Direktive

Uslijed multidisciplinarnosti i složenosti provedbe Direktive o energetskim svojstvima
zgrada koja proizlazi i iz njezinog okvirnog karaktera, nadležnosti dvaju ministarstava:
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetništva, za njeno provođenje te ograničenosti roka
osnovano je Povjerenstvo za prijenos i implementaciju Direktive.
Povjerenstvo je osnovano Odlukom Ministrice zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva Marine Matulović Dropulić sa zadaćom razrade aktivnosti i mjera potrebnih
za implementaciju Direktive, pripremu prijedloga potrebnih odluka i pripremu nacrta
Akcijskog plana, nadzorne i savjetodavne uloge kod sustavnog praćenja realizacije akcijskog plana, predlaganja drugih mjera koje imaju svrhu povećanje energetske
učinkovitosti zgrada te praćenja provedbe tih i ostalih mjera koje se donose i provode
u sektoru zgradarstva sa svrhom povećanja energetske učinkovitosti.
U prilogu: popis imenovanih članova Povjerenstva za prijenos i implementaciju
direktive.

1.4. Praćenje provedbe Akcijskog plana

Imenovano Povjerenstvo će, sukladno Odluci Ministrice zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva Marine Matulović Dropulić, pratiti provedbu Akcijskog plana i
redovito izvješćivati nadležno ministarstvo.

(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
ožujak 2008.)

2. Pravni okvir za prijenos Direktive u zakonodavstvo RH

Nadležnost

Prijenos i implementacija Direktive u nacionalno zakonodavstvo u nadležnosti je dva
ministarstva: Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (članci 3.,
4., 5., 6., 7. i djelomično 10.) i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (članci
8., 9. i djelomično 10.).

Aktualno stanje na zakonodavnom području energetske učinkovitosti u
Zgradarstvu

U Hrvatskoj Direktiva o energetskim karakteristikama zgrada nije prenesena u cijelosti
niti u jednom propisu. No, energetska učinkovitost se provlači kroz niz dokumenata i
propisa. U Strategiji energetskog razvitka RH (Narodne novine br. 38/02), te
Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša (Narodne novine br. 46/02) utvrđen je interes
Republike Hrvatske za učinkovito korištenje energije, primjenu kogeneracije, korištenje
obnovljivih izvora energije. U Zakonu o energiji (Narodne novine br. 68/01 i 177/04)
ističe se interes RH za učinkovito korištenje energije.
Zakonom o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (Narodne novine br.
42/05), dana je mogućnost energetskim subjektima, koji koriste energetski objekt
kogeneracije te koriste otpad, biorazgradive dijelove otpada ili obnovljive izvore
energije za proizvodnju toplinske energije, da mogu steći status povlaštenog
proizvođača toplinske energije.
Mjere za racionalno korištenje energije sadržane su i u člancima 24. i 36. tog zakona
prema kojima se daje mogućnost vlasnicima postojećih samostalnih uporabnih cjelina
da ugrade uređaje za mjerenje potrošnje topl. Energije, dok novi objekti moraju imati
za svaku samostalnu uporabnu cjelinu (stan, poslovni prostor) uređaje za mjerenje
potrošnje toplinske energije.
Na temelju Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenu sukladnosti (Narodne
novine br. 158/03), donesen je Pravilnik o zahtjevima za stupnjeve djelovanja novih
toplovodnih kotlova na tekuće i plinovito gorivo (Narodne novine br. 135/05) koji se
odnosi na kotlove nazivne snage između 4 i 400 kW.

Zakon o gradnji

(Narodne novine br. 175/03 i 100/04) sadrži bitni zahtjev o uštedi
energije i toplinskoj zaštiti prenesen iz Direktive o građevnim proizvodima 89/106/EEC.
Temeljem ovog Zakona doneseni su Tehnički propis o uštedi toplinske energije i
toplinskoj zaštiti zgrada (Narodne novine br. 79/05, 155/05 i 74/06), te Tehnički propis
o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (Narodne novine
br. 03/07).

(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
ožujak 2008.)

Rok za prijenos i implementaciju

Republika Hrvatska obvezna je uskladiti svoj zakonodavni okvir sa svim Direktivama
Europske unije te preuzeti i sve obveze iz tih Direktiva. Obveza je transponirati
Direktivu u nacionalno zakonodavstvo do dana potpisivanja ugovora o punopravnom
članstvu i osigurati instrumente implementacije.
Prijenos Direktive predviđen je novim odredbama zakona koji uređuje građenje
građevina, a u nadležnosti je Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Istim bi
se trebala dati pravna osnova za donošenje podzakonskih akata vezano za:
- uvođenje metodologije za energetske karakteristike,
- propisivanje minimalnih energetskih zahtjeva,
- klasificiranje zgrada,
- obveznost certificiranja novih zgrada, te postojećih zgrada prilikom prodaje ili
iznajmljivanja,
- uvjete stručne osposobljenosti kvalificiranih nezavisnih stručnjaka za provedbu
certificiranja i energetskih pregleda zgrada.
Prijenos Direktive u zakone koji uređuju područje energetike i energetske učinkovitosti
u nadležnosti je Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Razradom navedenih
zakonskih odredbi podzakonskim aktima utvrdila bi se obveza provođenja redovite
kontrole kotlova za grijanje i sustava za klimatizaciju od strane kvalificiranih stručnjaka.
(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
ožujak 2008.)

3. Implementacija Direktive o energetskim svojstvima
Zgrada

Direktiva o energetskim svojstvima zgrada jest složena i po svom sadržaju specifična,
te je nužan poseban integralni pristup za njezinu implementaciju i puniprijenos u
nacionalno zakonodavstvo.
Direktiva o energetskim svojstvima zgrada – EPBD (Energy Performance of Buildings
Directive), obvezuje zemlje članice da same definiraju minimalne zahtjeve u pogledu
energetskih značajki zgrada. Rok za implementaciju je fiksno određen (04. 01. 2006.) i
ne ovisi o aktivnostima CEN-a (Comite Europeen de Normalisation). Zemlje članice EU
imaju mogućnost odgode primjene članaka 7., 8. i 9. Direktive najkasnije do 04. 01.
2009. godine.
Za potrebe izračuna energetskih značajki, pri čemu je važno uzeti u obzir namjenu
zgrade, iste trebaju biti klasificirane u kategorije (npr.: obiteljske kuće različitih tipova,
apartmanski blokovi, uredi, zgrade za obrazovanje, bolnice, hoteli i restorani, sportski
objekti, zgrade namijenjene za veletrgovinu i trgovinu na malo, ostale vrste zgrada
koje troše energiju).
Metodologija uspostavljena člancima 3. i 4. Direktive dopušta da, prilikom utvrđivanja
minimalnih zahtjeva energetske učinkovitosti za zgrade, zemlje članice izraze
razlikovanje između novih i postojećih zgrada te različitih kategorija zgrada.
Za nove zgrade korisne neto površine veće od 1000 m2 prije izgradnje potrebno je
uzeti u obzir tehničku, ekonomsku i ekološku izvedivost alternativnih sustava kao što
su:
- decentralizirani sustavi opskrbe energijom koji koriste obnovljive izvore - sustave daljinskog ili blokovskog grijanja i hlađenja,
- dizalice topline,
- kogeneraciju.
Zahtjevi se primjenjuju i kod postojećih zgrada korisne površine veće od 1000 m2 kada
se radi o opsežnim zahvatima obnove zgrade. Prema Direktivi opsežni zahvati su oni
kod kojih ukupni trošak obnove vanjskih zidova zgrade i / ili energetskih sustava kao
što su instalacije za grijanje, dovod tople vode, klimatiziranje, ventilaciju i rasvjetu,
prelazi 25% vrijednosti zgrade, ne računajući vrijednost zemljišta na kojem se zgrada
nalazi ili kada se obnavlja preko 25% same zgrade. Zahtjevi za postojeće zgrade mogu
se definirati za zgradu u cjelini ili za obnovljene sustave ili sastavne dijelove zgrade
kada su isti dio obnove koja se odvija u ograničenom vremenskom periodu.
Direktiva uvodi certifikat energetske učinkovitosti zgrade koji mora biti dostupan
potencijalnom kupcu ili korisniku zgrade, a njegova valjanost ne može biti duža od 10
godina. Certifikat sadrži opis postojećeg stanja korištenja energije s numeričkim
indikatorima količine energije koja se stvarno troši ili koja se procjenjuje potrebnom za
različite namjene povezane standardiziranim upotrebom zgrade, a koja može
obuhvaćati, između ostalog, grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode i
rasvjetu. Tako zgrade s manjom potrošnjom, odnosno većom energetskom
učinkovitošću, dobivaju veću vrijednost na tržištu nekretnina. Certificiranje potiče dobro
gospodarenje energijom te obnovu postojećih zgrada koja omogućuje povrat dodatnih
troškova kroz ukupne uštede energije.
Zgrade ukupne korisne površine veće od 1000 m2, koje koriste tijela javne uprave i
institucije koje pružaju javne usluge većem broju osoba i zbog toga imaju veliki
postotak posjetitelja, trebaju certifikat energetske učinkovitosti, ne stariji od 10 godina,
javno izložiti na vidnom mjestu.

(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
ožujak 2008.)

4. Jačanje administrativne sposobnosti
4.1. Programi EU

CONCERTED ACTION – CA (usklađeno djelovanje) jest program u sastavu Europskog
programa inteligentnog korištenja energije (Intelligent Energy-Europe). Program je
pokrenula Europska komisija, a financira ga DG TREN (Directorate – General Energy
and Transport), sa ciljem svladavanja poteškoća do kojih dolazi prilikom transpozicije
Direktive o energetskim značajkama zgrada u nacionalno zakonodavstvo (zbog čega su
mnoge zemlje bile prisiljene odgoditi primjenu članaka Direktive koji se odnose na
redovite kontrole kotlova i uređaja za klimatizaciju od strane nezavisnih stručnjaka, te
certificiranje zgrada), i učinio pomak prema određenom stupnju harmonizacije na
dobrovoljnoj bazi promocijom dijaloga između zemalja članica. Cilj je razmjena
informacija i iskustva između zemalja a naročito na području:
- priprema strukture-organizacije za energetsko certificiranje zgrada da bi se
postigla što veća sličnost i smanjio prostor različitih mišljenja zemalja članica;
- priprema koherentne baze za razvoj metodologije za kontrolu kotlova za
grijanje i sustava klimatizacije;
- priprema platforme za implementaciju odgovarajuće sheme za akreditaciju
energetskih revizora (auditora) i stručnjaka za kontrolu – inspekciju u zemljama
članicama;
- diskusija o kriterijima za implementaciju opće metodologije za proračun
energetskog djelovanja zgrada.
Dosadašnje aktivnosti odvijale su se na četiri područja:
- certifikacija zgrada;
- kontrola kotlova za grijanje i uređaja za klimatizaciju;
- definiranje proceduralnih aspekata karakterizacije energetskog djelovanja,
- specifikacija i zahtjevi za obučavanje stručnjaka i inspektora – kontrolora.
Prvi Program CA-EPBD dovršen je u svibnju 2007. Kašnjenje implementacije Direktive
zbog značajnih poteškoća na koje su zemlje članice nailazile, uzrokovalo je i
produljenje roka u slučaju većine zemalja. Ovo produljenje roka ponajprije je
uvjetovano nedostatkom kvalificiranih stručnjaka za provođenje certificiranja i
inspekcije. Pod takvim okolnostima, izvršenje plana nije moguće, te je predviđen
nastavak rada kroz CA-EPBD 2 koji će biti poglavito usmjeren na nacionalne
normizacije, promoviranje bolje sheme certificiranja i inspekcije te sheme za
akreditaciju stručnjaka koji provode energetske preglede i inspekciju u zemljama
članicama.

4.2. Programi RH

Programi Republike Hrvatske vezani na energetsku učinkovitost u zgradarsvu razvit će
se na temelju ovog Akcijskog plana.

(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
ožujak 2008.)

5. Druge tehničke mjere

5.1. Uspostava administrativne strukture

Učinkovitim korištenjem energije postiže se krajnji cilj, a to je smanjenje potrošnje.
Praćenje potrošnje energije moguće je provoditi ukoliko postoji evidencija energetskih
pregleda, a što ukazuje na potrebu uspostave administrativne strukture za praćenje
baze podataka. Ta struktura bi se dijelom mogla financirati iz naknade za energetske
preglede. Za sada je certificiranje nužno provesti samo za javne zgrade, nove zgrade i
zgrade koje se prodaju odnosno iznajmljuju.
Slijedom navedenog dolazimo do zaključka da je za praćenje provedbe implementacije
Direktive, za što su nadležni MZOPUG i MINGORP, neophodna uspostava
administrativne strukture čiji djelokrug obuhvaća:
- izrada i vođenje registra ovlaštenih stručnjaka za energetski pregled zgrada,
certificiranje, inspekciju kotlova za grijanje te sustava klimatizacije;
- izrada i vođenje registra izvještaja energetskih pregleda;
- izrada i vođenje registra certifikata.

Kratka analiza potrebnog broja stručnih osoba potrebnih za certificiranje i
energetski pregled

Godišnje je potrebno pregledati 20 000* novih stanova za 250 radnih dana. To može
obaviti 80 ljudi radeći puno radno vrijeme odnosno 160 osoba koje bi taj posao
obavljale samo poslije podne. Kada s tom broju pridoda broj osoba koje bi vršile
energetski pregled na zgradama koje se prodaju, iznajmljuju ili se podvrgavaju većim
rekonstrukcijama, može se pretpostaviti broj od 500 potrebnih stručnih osoba.
Potrebna sredstva za program certificiranja zgrada i edukaciju stručnjaka moguće je
dakle predvidjeti na temelju tog broja – 500 potrebnih stručnih osoba.
*podatak je okvirnog karaktera i dan je prema predviđenom intenzitetu gradnje te
služi samo za predviđanje potrebnog broja stručnjaka

(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
ožujak 2008.)

6. Pomidžba energetske učinkovitosti u zgradarstvu i
Marketing

6.1. Promotivne i informacijske kampanje

Promotivne i informacijske kampanje namijenjene su općoj hrvatskoj javnosti. Njima bi
se stanovništvo trebalo upoznavati i osvješćivati o potrebi energetske učinkovitosti.
Nužno je neprekidno razvijati potrebu za ulaganjem u obnovu dijelova zgrade koji su
najvažniji za korištenje energije. Time bi se, osim povrata dodatnih troškova, postigle i
kasnije uštede zbog smanjenja potrošnje energije. Kako bi se građane potaknulo na
racionalnije gospodarenje energijom, potrebno je osmisliti trajna promotivna djelovanja
putem svih sredstava javnog priopćavanja: novinskim reklamama, TV spotovima,
brošurama, jambo plakatima, internetom. Dio kampanje trebalo bi usredotočiti prema
mladima, posebno školskoj populaciji.

6.2. Stalno savjetodavno tijelo

Trebalo bi razmotriti formiranje stalnog savjetodavnog tijela sastavljenog od istaknutih
stručnjaka (pri Ministarstvu ili višeresornom tijelu) sa prvenstvenom zadaćom
osmišljavanja i vođenja programa edukacije za razne ciljne skupine. Tu se posebice
misli na tehničko-graditeljsku skupinu kao sudionike u gradnji (projektanti, mali i
srednji poduzetnici,…) ali i na skupine kojima je po naravi posla potrebno znanje o
energetskoj učinkovitosti (primjerice, agencije za nekretnine).
Nadalje, kako je dostupnost informacija izuzetno važan element energetske
učinkovitosti, ovo tijelo trebalo bi ujedno omogućiti ravnopravno pružanje informacija
svim građanima. Tu bi se mogli postavljati upiti i dobiti informacije o mogućnostima
provedbe vlastitih projekata energetske učinkovitosti. Daljnja zadaća ovog tijela bila bi
vođenje internetske stranice (energetski portal) koji bi trebao potaknuti projekte
energetske učinkovitosti na svim sektorima.
Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti usmjeravanju mladih ljudi u bavljenju tom
problematikom.

6.3. Programi edukacije za razne ciljne skupine

Edukativni programi za tehničko – graditeljsku skupinu mogli bi se organizirati u sklopu
programa za stalno stručno usavršavanje Hrvatske komore arhitekata i inženjera u
graditeljstvu. Također bi trebalo razmotriti mogućnost osmišljavanja nacionalnog
programa za pomoć pri implementaciji Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

6.4. Računalni terminali za informiranje putem interneta

U okviru informacijske kampanje moguće je postaviti i računalne terminale (prenosive
info-punktove) na posebno frekventnim mjestima: sajmovima, knjižnicama,
čekaonicama bolnica, kulturnim centrima i sl. te u prvim javnim zgradama koje su
rekonstruirane u skladu s ovom Direktivom.
12

7. AKCIJSKI PLAN ZA IMPLEMENTACIJU DIREKTIVE O ENERGETSKIM SVOJSTVIMA ZGRADA

Prijenos u zakone i podzakonske akte
2007 2008 2009 2010
AKTIVNOST Čl.
Dir.
NOSITELJ
SUNOSITELJ
S K R L S P S V O T S L S K R L S P S V O T S L S K R L S P S V O T S L S K R L S P
1. Pripremne aktivnosti za
Akcijski plan
2. Prijenos u zakone - transpozicija
2.1. Prijenos u zakon koji uređuje
područje gradnje MZOPUG
2.1.1. Određivanje metodologije za izračun
energetskih značajki zgrada 3. MZOPUG
2.1.2. Određivanje minimalnih zahtjeva
energetske učinkovitosti za zgrade 4. i 6. MZOPUG
2.1.3. Određivanje obveze certificiranja zgrada
prilikom izgradnje, prodaje ili iznajmljivanja 7. MZOPUG
2.1.4. Određivanje obveze certificiranja zgrada od
strane nezavisnih stručnjaka 10. MZOPUG
Razrada zakonskih odredbi
podzakonskim aktima radi
implementacije (vidjeti točku 3.)
3., 4.,
6., 7.
i 10.
MZOPUG
2.2.
Prijenos u zakon koji uređuje
područje energetike i energetske
učinkovitosti
MINGORP
2.2.1. Određivanje obveze inspekcije kotlova za
grijanje 8. MINGORP
2.2.2. Određivanje obveze inspekcije sustava
klimatizacije 9. MINGORP
2.2.3.
Određivanje obveze inspekcije kotlova za
grijanje i sustava klimatizacije od
strane nezavisnih stručnjaka
10. MINGORP
Razrada zakonskih odredbi
podzakonskim aktima radi
implementacije (vidjeti točku 3.)
8., 9.
10. MINGORP
3.
Implementacija:
- priprema i donošenje propisa,
- provedba drugih potrebnih
aktivnosti za implementaciju
pojedinih članaka Direktive
3.1. Evaluacija postojećih propisa MZOPUG I
MINGORP
3.1.1.
Evaluacija postojećih propisa iz područja
gradnje vezano na energetsku
učinkovitost kod zgrada
3., 4.,
5., 6.,
7. i 10.
MZOPUG
3.1.2.
Evaluacija postojećih propisa iz područja
energetike i energetske učinkovitosti kod
zgrada
8., 9.
10. MINGORP
3.2. Procjena primjenljivosti zamjenskih
sustava za opskrbu energijom 5. MZOPUG I
MINGORP
Izrada nacionalne studije razvoja
primjenljivosti zamjenskih sustava
(obnovljivi izvori, kogeneracija, daljinsko
grijanje, dizalice topline)
5. MZOPUG I
MINGORP
3.3. Razvoj metodologije za izračun
energetskih značajki zgrada 3. MZOPUG
3.3.1. Izrada propisa o uštedi toplinske energije
i toplinskoj zaštiti u zgradama
3., 4.,
6. MZOPUG
Određivanje minimalnih zahtjeva u
pogledu energetskih svojstava zgrada 4. i 6. MZOPUG
Razrada definicije većih rekonstrukcija
zgrada 6. MZOPUG
Razrada zahtjeva za poboljšanjem
ukupnih energetskih svojstava zgrada
kada se radi o većoj rekonstrukciji
6. MZOPUG
13
2007 2008 2009 2010
AKTIVNOST Čl.
Dir.
NOSITELJ
SUNOSITELJ
S K R L S P S V O T S L S K R L S P S V O T S L S K R L S P S V O T S L S K R L S P
Kategorizacija zgrada 4. MZOPUG
Izrada nacionalnog dodatka nakon
preuzimanja EN koje uređuju područje
metodologije izračuna en. svojstava zgr.
3. MZOPUG
3.3.2. Izrada tehničkog propisa kojim će se
urediti grijanje / hlađenje u zgradama 3., 4., 6. MZOPUG
3.3.3.
Nadogradnja postojećeg i / ili razvoj
novog softvera za proračun toplinske
zaštite zgrada
3., 4., 6.
MZOPUG
HKAIG

3.4. Certificiranje novih i postojećih
zgrada 7. MZOPUG I
MINGORP
3.4.1.
Izrada propisa kojim će se urediti
certificiranje zgrada 7. MZOPUG
3.4.2.
Određivanje načina provođenja
certifikacije novih zgrada i većih
rekonstrukcija postojećih zgrada
7. MZOPUG
MZOPUG
3.4.3.
Izrada priručnika za energetski pregled
postojećih zgrada ovisno o namjeni
prema definiranoj kategorizaciji zgr.
10.
MINGORP
3.4.4.
Razvoj softvera za energetski pregled
postojećih zgrada 7.
MZOPUG I
MINGORP
ZAJEDNICA
CERTIFIKATORA
3.5. Osiguranje stručnjaka za
certifikaciju zgrada 10. MZOPUG I
MINGORP
3.5.1.
Izrada propisa kojim će se propisati
uvjeti za stručnjake koji će obavljati
certificiranje te uvjeti za tijela koja će
provoditi edukaciju tih stručnjaka
10. MZOPUG
3.5.2.
Izrada programa edukacije za
certificiranje novih i veće rekonstrukcije
postojećih zgrada
10. MZOPUG
3.5.3. Izrada programa edukacije za energetske
preglede i certifikaciju postojećih zgrada 10. MZOPUG
3.5.4. Provođenje edukacijskog programa za
certificiranje zgrada 10.
MZOPUG
EDUK.
TIJELO
> 
3.5.5. Sufinanciranje programa edukacije za
500 nezavisnih sručnjaka 10. MZOPUG
> 
3.5.6. Provođenje ovlašćivanja edukacijskih
tijela 10. MZOPUG
3.5.7.
Provođenje ovlašćivanja stručnjaka za
obavljanje certifikacije i energetskog
pregleda
10. MZOPUG
> 
3.6. Energetska učinkovitost kotlova /
sustavi za grijanje 8. MZOPUG I
MINGORP
3.6.1.
Analiza strategijskih opcija i odluka o
donošenju potrebnih mjera za osiguranje
inspekcije kotlova
8. MINGORP
3.6.2. Izrada propisa o sustavima za
proizvodnju topline 8. MZOPUG I
MINGORP
3.7. Inspekcija sustava klimatizacije 9. MZOPUG I
MINGORP
> 
3.7.1. Izrada propisa o kontroli sustava za
klimatizaciju 9. MZOPUG I
MINGORP
3.8. Evaluacija normi Svi
članci
MZOPUG I
MINGORP
3.8.1.
Evaluacija normi iz područja gradnje
vezano na energetsku učinkovitost kod
zgrada
Svi
članci MZOPUG
MINGORP
3.8.2. Evaluacija normi iz područja energetike i
energetske učinkovitosti kod zgrada
Svi
članci MZOPUG
14
2007 2008 2009 2010
AKTIVNOST Čl.
Dir.
NOSITELJ
SUNOSITELJ
S K R L S P S V O T S L S K R L S P S V O T S L S K R L S P S V O T S L S K R L S P
3.9.
Pihvaćanje svih relevantnih normi
CEN/TC u izvorniku, prevođenje
potrebnih i donošenje domaćih normi
Svi
članci
MZOPUG I
MINGORP
HZN
P O
D O S T U P N O S T I >
3.10. Certificiranje postojećih javnih
zgrada većih od 1000 m2 7.
MZOPU3.10.1. Izrada i obrada anketa za prikupljanje G
podataka za javne zgrade 7.
MINGORP
3.10.2. Nabava softvera za bazu podataka 7. MZOPUG
MINGORP
3.10.3. Certificiranje postojećih javnih zgrada i
izrada baze podataka 7. MZOPUG >
4. Jačanje administrativne
sposobnosti
4.1. Sudjelovanje na radionicama i
sjednicama CA - EPBD MZOPUG I
MINGORP P O V R E M E N I T E R M I N I >
MZOPUG
4.2.
Sudjelovanje na stručnim skupovima
vezanim za energetsku
učinkovitost u zgradarstvu
MINGORP
4.3. Angažiranje eksperata iz EU MZOPUG
MINGORP
4.4. Nabava računalne opreme i softvera MZOPUG
5. Druge tehničke mjere
5.1. Uspostava administrativne
strukture MZOPUG I
MINGORP
MZOPUG
Uspostava administrativne strukture za
praćenje provedbe implementacije i
vođenje podataka i registra, za što je
Ministarstvo nadležno
MINGORP
5.2. Nacionalna baza podataka 7., 10. MZOPUG
5.2.1.
Izrada registra ovlaštenih stručnjaka za
energetski pregled zgrada, certificiranje i
inspekciju kotlova za grijanje i sustava
klimatizacije
10. MZOPUG
> 
5.2.2. Izrada i vođenje registra izvještaja MZOPUG
energetskog pregleda 7.
MINGORP
> 
5.2.3. Izrada i vođenje registra certifikata 7. >
5.2.4. Oprema – hardver i softver 7. >
6. Promidžba energ. učinkovitosti
u zgradarstvu i marketing
MZOPUG
6.1. Promotivne i informacijske kampanje
MINGORP
> 
MZOPUG
6.2. Osmišljavanje stalnog savjetodavnog
tijela i rad stručnog osoblja
MINGORP
MZOPUG
6.3. Osmišljavanje i vođenje programa
edukacije za razne ciljne skupine
MINGORP
6.4. Osnivanje računalnih terminala za
informiranje putem interneta MZOPUG >
> = NASTAVLJA SE I NAKON TOG DATUMA

(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
ožujak 2008.)

Donošenjem propisa predviđenih Nacionalnim planom pridruživanja Europskoj
uniji za 2008. godinu:
Pravilnika o uvjetima i mjerilima za osobe koje će provoditi energetsko
certificiranje zgrada
Pravilnika o klasifikaciji zgrada, i načinu provođenja certificiranja zgrada i uvidu
u certifikat pri promjeni vlasništva ili zakupa
Pravilnika o određivanju zgrada za koje je obvezno javno izlaganje certifikata
Tehničkog propisa o uštedi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama
Tehničkog propisa o grijanju i hlađenju zgrada

Smatrat će se da su ostvarene aktivnosti iz akcijskog plana naveden pod brojem
3.1.1., 3.3.1., 3.3.2., 3.4.1., 3.4.2. i 3.5.1.

(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
Ožujak 2008.)

8. Prilozi

8.1. Direktiva 2002/91/EZ o energetskim osobinama zgrada – neslužbeni
Prijevod

DIREKTIVA 2002/91/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 16. prosinca 2002. o
energetskim značajkama zgrada
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE –
Pozivajući se na Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a osobito na članak 175. stavak 1.,
na prijedlog Komisije1,
temeljem mišljenja Gospodarskog i socijalnog odbora2,
temeljem mišljenja Odbora regija3, prema postupku iz članka 251. Ugovora4,
uzevši u obzir sljedeće:
(1) Članak 6. Ugovora zahtijeva da se prilikom utvrđivanja i provođenja politike i mjera
Zajednice moraju uvažiti zahtjevi zaštite okoliša.
(2) Prirodni resursi na čije se pažljivo i racionalno korištenje poziva u članku 174. Ugovora
obuhvaćaju naftne proizvode, zemni plin i kruta goriva koji su ključni izvori energije ali i
glavni izvori emisija ugljičnog dioksida.
(3) Povećana energetska učinkovitost bitan je sastavni dio političkih strategija i mjera
potrebnih za ispunjenje obveza preuzetih u okviru protokola iz Kyota i treba se uključiti u
svaki politički koncept radi ispunjenja daljnjih obveza.
(4) Upravljanje potrošnjom energije važan je instrument koji Zajednici omogućava utjecaj na
svjetsko tržište energije, a time i na sigurnost srednjoročne i dugoročne opskrbe
energijom.
(5) U svojim zaključcima od 30. svibnja 2000. i 05. prosinca 2000. Vijeće je usvojilo akcijski
plan Komisije za poboljšanje energetske učinkovitosti i zatražilo specifične mjere za
područje zgradarstva.
(6) Na stambeni i tercijarni sektor, najveći dio kojeg čine zgrade, otpada više od 40%
konačne potrošnje energije u Zajednici; budući da je ovaj sektor upravo zahvaćen
ekspanzijom, doći će do povećanja potrošnje energije a time i do povećanja ugljičnog
dioksida.
(7) Direktiva 93/76/EEZ Vijeća od 13. rujna 1993. o ograničenju emisija ugljičnog dioksida
putem povećanja energetske učinkovitosti (SAVE)5, prema kojoj su države članice dužne
razraditi i provoditi programe energetske učinkovitosti u zgradarstvu i o tim programima
podnositi izvješća, dovela je do prvih značajnih rezultata. Potreban je, međutim, jedan
dodatni pravni instrument radi utvrđivanja konkretnih mjera obzirom na velik neiskorišteni
potencijal na polju štednje energije i smanjenja razlika u rezultatima koje postižu članice
na ovom području.

(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
Ožujak 2008. 17)

(8) Prema Direktivi 89/106/EEZ Vijeća od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakona, propisa i
upravnih odredbi država članica o građevnim proizvodima6 građevne objekte i njihovu
opremu za grijanje, hlađenje i ventilaciju treba projektirati i izvoditi na takav način da,
obzirom na klimatske prilike na lokaciji i potrebe stanovnika, potrošnja energije za njihovo
korištenje bude niska.
(9) U pogledu mjera za daljnje poboljšanje energetskih značajki zgrada treba voditi računa o
klimatskim i lokalnim uvjetima kao i o klimi unutrašnjeg prostora i ekonomičnosti. Oni ne
smiju biti u suprotnosti s drugim temeljnim zahtjevima postavljenim pred zgrade, kao što
su primjerice pristupačnost, sigurnost i planirana namjena zgrade.
(10) Energetske značajke zgrada treba izračunavati prema metodi koja se može regionalno
diferencirati i kod koje se pored toplinske izolacije mogu uključiti i drugi čimbenici od sve
većeg značenja, npr. sustavi grijanja, klimatizacijski uređaji, korištenje obnovljivih izvora
energije, izvedba i oblikovanje zgrade. Zajednički pristup ovom procesu, koji provodi
kvalificirano i/ili ovlašteno stručno osoblje čija neovisnost treba biti zajamčena na temelju
objektivnih kriterija, doprinjet će stvaranju jednakih uvjeta za države članice u njihovim
naporima na štednji energije u zgradarstvu i osigurati transparentnost u pogledu
energetskih značajki budućim vlasnicima ili korisnicima na tržištu nekretnina Zajednice.
(11) Komisija planira daljnje razvijanje standarda kao što su EN 832 i prEN 13 790, također
obzirom na sustave kondicioniranja zraka.
(12) Zgrade utječu na dugoročnu potrošnju energije; radi toga nove zgrade moraju ispunjavati
minimalne zahtjeve u pogledu energetskih značajki koji su skrojeni prema lokalnim
klimatskim uvjetima. S tim u vezi prokušani postupci moraju biti usmjereni prema
optimalnom korištenju čimbenika koji su značajni za poboljšanje energetskih značajki.
Budući da mogućnosti primjene alternativnih sustava za opskrbu energijom u pravilu nisu
sasvim iscrpljene, trebalo bi ispitati tehničku, ekološku i gospodarsku upotrebljivost
alternativnih sustava za opskrbu energijom; dotična država članica može to izvršiti
jednokratno pomoću studije koja će dovesti do sastavljanja popisa mjera štednje energije
u prosječnim lokalnim tržišnim uvjetima i uz poštivanje kriterija ekonomičnosti. Prije
početka gradnje mogu se eventualno zatražiti specifične studije, ako se mjera odnosno
mjere smatraju provedivima.
(13) Veći zahvati na obnovi postojećih zgrada čije su dimenzije iznad određene granice treba
smatrati prilikom za poduzimanje ekonomičnih mjera za poboljšanje energetskih značajki.
Veća obnavljanja su ona kod kojih ukupni troškovi radova na ljusci zgrade i/ili
energetskim uređajima kao što su oni za grijanje, opskrbu toplom vodom, klimatizaciju,
ventilaciju i rasvjetu prelaze 25% vrijednosti zgrade, ne računajući vrijednost zemljišta na
kojem je zgrada izgrađena, ili ona kad je obnavljanju podvrgnuto više od 25% ljuske
zgrade.
(14) Poboljšanje cjelokupnih energetskih značajki postojeće zgrade ne pretpostavlja
bezuvjetno potpunu obnovu zgrade, nego se može ograničiti na dijelove koji su najvažniji
za energetske značajke zgrade i ekonomski su opravdani.
(15) Zahtjevi za obnovom postojeće zgrade ne moraju biti nespojivi s planiranom namjenom te
zgrade ili njezinom kvalitetom ili njezinim karakterom. Povrat dodatnih troškova koji
nastaju pri takvoj obnovi trebao bi biti moguć kroz povećanu uštedu energije u roku koji
je opravdan u odnosu na tehničko trajanje investicije.

(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
Ožujak 2008. 18)

(16) Proces certifikacije može se poduprijeti programima kojima bi se omogućio jednak pristup
poboljšanju energetskih značajki; može se temeljiti na sporazumima između nepristranih
organizacija i tijela koje imenuje država članica; mogu ga provesti poduzeća za opskrbu
energijom koja se obvezuju realizirati utvrđene investicije. U svojem projektu moraju
podlijegati nadzoru i kontroli države članice, ali i omogućiti primjenu poticajnih sustava. U
mjeri u kojoj je to moguće, certifikat mora sadržavati opis stvarnih energetskih značajki
zgrade; njega je moguće odgovarajuće revidirati. Zgrade uprave i zgrade s velikim
prometom ljudi moraju u pogledu odnosa prema okolišu i energiji biti uzor i zato podliježu
redovnom energetskom certificiranju. Isticanjem energetskih certifikata na vidnim
mjestima povećava se transparentnost širenja informacija o energetskim značajkama.
Štoviše, prikaz službeno preporučene sobne temperature popraćen sa stvarnom
izmjerenom temperaturom treba spriječiti neučinkoviti rad sustava za grijanje, te uređaja
za klimatizaciju i provjetravanje. To bi trebalo spriječiti rasipanje energije i osigurati
ugodne sobne klimatske uvjete (toplinsku ugodu) u odnosu na vanjsku temperaturu.
(17) Zemlje članice također mogu primijeniti i druge instrumente/ mjere koje ova Direktiva ne
predviđa kako bi poboljšali energetske značajke. Zemlje članice trebaju poticati dobro
gospodarenje energijom, koje će uzeti u obzir intenzitet korištenja zgrade.
(18) Zadnjih godina bilježi se sve veća upotreba klimatizacijskih uređaja u zemljama južne
Europe. To izaziva velike probleme u vremenu vršnih opterećenja u tim zemljama, a
posljedica je rast poskupljenja električne energije i lošija energetska bilanca tih zemalja.
Prednost treba dati strategijama koje pridonose poboljšanju toplinskih značajki zgrade u
ljetnom razdoblju. U tu svrhu treba razvijati tehnike pasivnog hlađenja, a osobito one
tehnike koje pridonose unaprijeđenju kvalitete sobne klime kao i poboljšanju mikroklime u okolici zgrada.
(19) Redovno održavanje kotlova za grijanje i sustava za kondicioniranje zraka, od strane
kvalificiranog osoblja, pridonosi njihovom ispravnom radu u skladu sa specifikacijom
proizvoda, a time osigurava optimalnu učinkovitost sa ekološkog, sigurnosnog i
energetskog gledišta. Potrebno je napraviti neovisnu procjenu troškova cijelog postrojenja
grijanja kad se radi o obnavljanju na temelju ekonomičnosti.
(20) Naplata troškova grijanja, kondicioniranja zraka i priprema tople vode obračunatih prema
stvarnoj potrošnji, mogu doprinijeti uštedi energije u stambenom sektoru. Stanarima bi
trebalo omogućiti da sami reguliraju svoju potrošnju topline i tople vode u mjeri u kojoj je
to ekonomski opravdano.
(21) Sukladno principu supsidijarnosti i načelu srazmjernosti u smislu članka 5. Ugovora
potrebno je na razini Zajednice utvrditi opća načela sustava zahtjeva i ciljeva energetskih
značajki; međutim detaljnu provedbu treba prepustiti državama članicama, kako bi se
svakoj državi članici pružila mogućnost odabira optimalnog sustava koji najbolje odgovara
njenoj konkretnoj situaciji. Ova Direktiva ograničena je na minimalne propise potrebne za
ostvarenje tih ciljeva i ne prelazi za to potrebnu mjeru.
(22) Potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere predostrožnosti kako bi se metoda izračuna
mogla brzo prilagođavati i kako bi države članice mogle redovno preispitivati minimalne
zahtjeve u pogledu energetskih značajki zgrada obzirom na tehnički napredak i budući
razvoj normizacije.
(23) Mjere potrebne za provedbu ove Direktive treba donijeti u skladu sa odlukom Vijeća
1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju načina za korištenje provedbenih
ovlaštenja prenijetih na komisiju 7,

(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
Ožujak 2008. 19)

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1
Cilj
Cilj ove Direktive je pružiti podršku poboljšanju energetskih značajki zgrada u Zajednici, vodeći
računa o dotičnim vanjskim klimatskim i lokalnim uvjetima kao i zahtjevima u pogledu klime
unutrašnjeg prostora i ekonomičnosti.
Ova Direktiva obuhvaća zahtjeve u pogledu:
(a) općenitog okvira za metodu izračuna cjelokupnih energetskih značajki zgrada,
(b) primjene minimalnih zahtjeva pri proračunu energetskih značajki novih zgrada,
(c) primjene minimalnih zahtjeva pri proračunu energetskih značajki postojećih velikih
zgrada kojima je potrebna opsežna obnova,
(d) energijskog certificiranja zgrada i
(e) redovnog pregleda kotlova za grijanje i sistema za kondicioniranje zraka u zgradama i
ispitivanje cijelog postrojenja grijanja kad su njihovi kotlovi stariji od 15 godina.
Članak 2
Definicije pojmova
U smislu ove Direktive moguće je definirati pojmove:
1. izraz «zgrada» znači konstrukciju s krovom i zidovima, čija se klima unutrašnjeg prostora
kondicionira pomoću energije; izrazom «zgrada» može se označiti zgrada u cjelini ili dijelovi
zgrade, koji su zamišljeni ili preuređeni u samostalne korisne jedinice;
2. izraz «energetske značajke zgrade» znači ukupnu stvarnu odnosno potrebnu energetsku
učinkovitost zgrade koja se procjenjuje potrebnom za različite namjene objekta pri
uobičajenom korištenju, a koje može obuhvaćati, između ostalog, grijanje, zagrijavanje
vode, hlađenje, ventilaciju i rasvjetu. Ta veličina se izražava pomoću jednog ili više
brojčanih pokazatelja koji se izračunavaju uzimajući u obzir toplinsku izolaciju, tehničke
karakteristike i karakteristike instalacija, način gradnje i položaj s obzirom na klimatske
uvjete, izloženost suncu i utjecaj susjednih struktura, vlastitu proizvodnju energije i druge
čimbenike, uključujući klimu unutrašnjeg prostora, koji utječu na energetske potrebe;
3. izraz «certifikat o energetskim značajkama zgrade» znači certifikat priznat od strane države
članice ili neke pravne osobe koju je ova imenovala, a koji sadrži rezultat izračuna
energetskih značajki zgrade dobivenog metodom temeljenoj na općenitom okviru
utvrđenom u prilogu;
4. izraz «kogeneracija» znači istovremeno pretvaranje primarne energije u mehaničku ili
električnu i toplinsku energiju, uz poštivanje odeđenih kriterija kvalitete u pogledu
energetske učinkovitosti;
5. izraz «sustav za kondicioniranje zraka» znači kombinaciju svih komponenata potrebnih za
obradu zraka, pri čemu se regulira temperatura (može se i sniziti) eventualno zajedno s
provjetravanjem, vlaženjem i pročišćavanjem zraka;
Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
Ožujak 2008. 20
6. izraz «kotao za grijanje» znači kombiniranu jedinicu koja se sastoji od kućišta i plamenika, a
služi za prijenos topline sagorijevanja na vodu;
7. izraz «nazivna snaga izražena u kW» znači maksimalni toplinski učinak kojeg je proizvođač
naveo i zajamčio tijekom neprekidnog rada uz istovremeno održavanje navedenog učinka.
8. izraz «toplinska pumpa» znači uređaj ili postrojenje koje pri niskoj temperaturi oduzima
toplinsku energiju iz zraka ili tla i istu odvodi u zgradu.
Članak 3
Utvrđivanje metodologije izračuna
Za izračun energetskih značajki zgrada države članice primjenjuju na nacionalnoj ili regionaloj
razini metodologiju koja se zasniva na općenitom okviru utvrđenom u prilogu. Dijelovi 1. i 2.
toga okvira se prema postupku iz članka 14. stavak 2. prilagođavaju tehničkom napretku,
uzimajući u obzir standarde/norme koje se primjenjuju u zakonskim propisima država članica.
Ova metoda utvrđuje se na nacionalnoj ili regionalnoj razini.
Energetske značajke zgrade treba iskazati na transparentan način, a izračun može sadržavati
pokazatelj emisije CO2.
Članak 4
Utvrđivanje zahtjeva u pogledu energetskih značajki
(1) Države članice trebaju poduzeti mjere koje su potrebne kako bi se osiguralo utvrđivanje
minimalnih zahtjeva u pogledu energetskih značajki zgrada prema metodi navedenoj u
članku 3. Prilikom utvrđivanja zahtjeva države članice mogu izraziti razliku između novih i
postojećih zgrada i različitih kategorija zgrada. U tim zahtjevima treba voditi računa o općim
uvjetima klime u unutrašnjem prostoru kako bi se izbjegle negativne posljedice, kao što je
nedostatno provjetravanje i uzele u obzir lokalne okolnosti, navedena namjena i starost
zgrade. Zahtjeve treba redovno preispitivati, najmanje svakih pet godina, i po potrebi
osuvremenjivati kako bi se išlo u korak s tehničkim napretkom u graditeljstvu.
(2) Zahtjevi u pogledu energetskih značajki primjenjuju se u skladu sa člancima 5. i 6..
(3) Države članice mogu donijeti odluku da zahtjeve navedene u stavku 1. neće utvrđivati ili
primjenjivati kod sljedećih kategorija zgrada:
- zgrade i spomenički objekti koji su službeno zaštićeni kao dio nekog određenog
okruženja ili na temelju njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, ako bi
ispunjenje zahtjeva značilo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog
vanjskog izgleda;
- zgrade koje se koriste za bogoslužje i religijske svrhe;
- privremene zgrade s planiranim korištenjem od dvije godine ili kraće, industrijska
postrojenja, radionice i poljoprivredne zgrade s niskom potrošnjom energije i
poljoprivredne zgrade koje se koriste u sektoru na kojeg se primjenjuje sektorski
sporazum o energetskim značajkama;
- stambene zgrade kojima je godišnji rok uporabe kraći od četiri mjeseca;

(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
Ožujak 2008. 21)

- slobodnostojeće zgrade s ukupnom korisnom površinom manjom od 50 m2.
Članak 5
Nove zgrade
Države članice trebaju poduzeti mjere kojima se osigurava da zgrade udovoljavaju minimalnim
zahtjevima u pogledu energetskih značajki kako je navedeno u članku 4.. Kod novih zgrada s
ukupnom korisnom površinom većom od 1.000 m2 države članice jamče da će se prije početka
gradnje razmotriti tehnička, ekološka i gospodarska primjenjivost alternativnih sustava kao što
su
- decentralizirani sustavi za opskrbu energijom na temelju obnovljivih energenata,
- kogeneracija,
- daljinsko/ blokovsko grijanje ili daljinsko/ blokovsko hlađenje, ako postoji,- toplinske pumpe pod određenim uvjetima.
Članak 6
Postojeće zgrade
Države članice trebaju poduzeti potrebne mjere kojima se osigurava da će energetski profil
zgrada, s ukupnom korisnom površinom većom od 1.000 m2 koje se podvrgavaju većem
obnavljanju, biti prilagođen minimalnim zahtjevima, ako je to tehnički, funkcionalno i
gospodarski izvedivo. Države članice će ove minimalne zahtjeve u pogledu energetskih značajki
izvesti iz zahtjeva u pogledu energetskih značajki zgrada utvrđenih u članku 4.. Zahtjevi se
mogu utvrditi ili za obnovljenu zgradu kao cjelinu ili za obnovljene sustave ili sastavne dijelove,
kada su ovi dio obnavljanja koje treba izvršiti u ograničenom vremenskom razdoblju s gore
spomenutim ciljem poboljšanja ukupnih energetskih značajki zgrade.
Članak 7
Certifikat o energetskim značajkama
(1) Države članice trebaju osigurati da će prilikom izgradnje, prodaje ili iznajmljivanja zgrade
vlasnik predočiti budućem vlasniku odnosno potencijalnom kupcu ili najmoprimcu
certifikat o energetskim značajkama. Rok valjanosti certifikata ne smije biti duži od deset
godina.
U zgradama sa više stanova certifikat za stanove ili jedinice koje su projektirane za
posebnu namjenu može se izdati na temelju:
- zajedničkog certifikata za cijelu zgradu ako se radi o zgradama s više stanova i jednim
zajedničkim postrojenjem za grijanje
i
- procjene nekog drugog odgovarajućeg stana u istoj zgradi s više stanova.
Države članice mogu kategorije navedene u članku 4. stavak 3. izuzeti iz primjene ovog
stavka.
Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
Ožujak 2008. 22
(2) Certifikat o energetskim značajkama zgrada mora sadržavati referentne vrijednosti kao
što su pravne norme i mjerila kako bi potrošačima omogućio usporedbu i procjenu
energetskih značajki zgrade. Certifikatu treba priložiti preporuke za troškovno povoljno
poboljšanje energetskih značajki.
Certifikat služi jedino kao informacija, eventualni pravni ili drugi učinci certifikata određuju
se prema pravilima pojedinih država.
(3) Države članice trebaju poduzeti mjere kojima se osigurava da će se za zgrade s ukupnom
korisnom površinom većom od 1.000 m2, zgrade koje koriste tijela vlasti i institucije i
zgrade koje pružaju javne usluge velikom broju ljudi, pa ih zato ti ljudi često posjećuju,
certifikat o energetskim značajkama star najviše deset godina staviti na za javnost jasno
vidljivo mjesto.
Raspon preporučenih i stvarnih unutrašnjih temperatura, te po potrebi ostali relevantni
klimatski parametri mogu se također izložiti na vidljivo mjesto.
Članak 8
Kontrola kotlova za grijanje
U cilju smanjenja potrošnje energije i ograničenja emisija ugljičnog dioksida države članice
trebaju postupiti prema jednoj od sljedećih alternativa:
a) Poduzeti će potrebne mjere kako bi zajamčile redovnu kontrolu kotlova za grijanje koji se
lože neobnovljivim tekućim ili čvrstim gorivima nazivne snage od 20 do 100 kW. Takva
kontrola može se primijeniti i na kotlove za grijanje koji se lože drugim gorivima.
Kotlove za grijanje sa nazivnom snagom većom od 100 kW treba podvrgnuti kontroli
najmanje svake dvije godine. Kod plinskih kotlova za grijanje taj se rok može produljiti na
četiri godine.
Za postrojenja za grijanje sa kotlovima čija je nazivna snaga veća od 20 kW i koja su
starija od 15 godina države članice poduzet će potrebne mjere za jednokratnu kontrolu
čitavog postrojenja za grijanje. Na temelju te kontrole, koja također obuhvaća i ispitivanje
učinkovitosti i dimenzioniranje kotlova u odnosu na potrebe zgrade za toplinom stručnjaci
će korisnicima dati savjet za zamjenu kotlova, za ostale izmjene na sustavu grijanja i za
alternativna rješenja;
ili
b) Poduzeti će mjere kako bi osigurale da korisnici dobiju savjete za zamjenu kotlova, za
ostale izmjene na sustavu grijanja i za alternativna rješenja; ovdje se mogu ubrojiti
kontrole kojima se ocjenjuje učinkovitost i dimenzioniranje kotla za grijanje. Sveukupan
učinak ovog postupka trebao bi u osnovi biti jednak kao kod odredbe dane u točki a.
Države članice koje izaberu ovu mogućnost dužne su komisiji svake dvije godine podnositi
izvješće o istovrijednosti njihovog postupka.
Članak 9
Kontrola sustava za kondicioniranje zraka
U cilju smanjenja potrošnje energije i ograničenja emisije ugljičnog dioksida države članice će
poduzeti potrebne mjere kako bi zajamčile redovnu kontrolu uređaja za kondicioniranje zraka
nazivne snage veće od 12 kW.
Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
Ožujak 2008. 23
Ova kontrola obuhvaća ispitivanje učinkovitosti i dimenzioniranja uređaja u odnosu na potrebe
zgrade za hlađenjem. Korisnici trebaju dobiti prikladne savjete za moguća poboljšanja ili
zamjenu uređaja za kondicioniranje zraka ili za alternativna rješenja.
Članak 10
Neovisno stručno osoblje
Države članice trebaju osigurati da certificiranje zgrada i izradu popratnih preporuka kao i
kontrolu kotlova za grijanje i uređaja za kondicioniranje zraka obavljaju na neovisan način
kvalificirani i/ili ovlašteni stručnjaci, koji mogu biti ili samostalni poduzetnici ili zaposlenici
nadležnih tijela ili privatnih službi.
Članak 11
Ispitivanje
Uz potporu odbora angažiranog prema članku 14. Komisija će izvršiti procjenu ove Direktive na
temelju iskustva sakupljenog njezinom primjenom, te će po potrebi podnijeti prijedloge, između
ostalog, po sljedećim točkama:
a) moguće dopunske mjere u vezi s radovima obnavljanja u zgradama s ukupnom korisnom
površinom manjom od 1.000 m2;
b) općeniti poticaji za daljnje mjere na području energetske učinkovitosti zgrada.
Članak 12
Informiranje
Države članice mogu poduzeti potrebne mjere kako bi korisnike zgrada informirale o različitim
metodama i praktičnim postupcima za poboljšanje energetskih značajki. Na njihov zahtjev
Komisija će dati pomoć državama članicama u provođenju informacijskih kampanja koje mogu
biti dio programa Zajednice.
Članak 13
Prilagođavanje okviru
Točke 1. i 2. Priloga moraju se revidirati u redovitim intervalima koji neće biti kraći od dvije
godine.
Izmjene radi prilagodbe točaka 1. i 2. Priloga tehničkom napretku usvajaju se prema postupku
iz članka 14. stavak 2.
Članak 14
Odbor
(1) Odbor pomaže Komisiji.
Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
Ožujak 2008. 24
(2) U slučaju pozivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ
vodeći računa o njegovom članku 8.
Utvrđuje se da vremensko razdoblje prema članku 5. stavak 6. Zaključka 1999/468/EZ
traje tri mjeseca.
(3) Odbor donosi poslovnik.
Članak 15
Provedba
(1) Države članice trebaju donijeti zakone, propise i administrativne odredbe potrebne radi
provođenja ove Direktive, najkasnije do 4. siječnja 2006. o tome moraju, bez odlaganja,
obavijestiti Komisiju.
Države članice dužne su navesti ovu Direktivu prilikom usvajanja novih mjera ili prilikom
njihovog objavljivanja. Države članice dužne su regulirati pojedinosti u vezi s takvim pozivanjem.
(2) Ukoliko na raspolaganju ne stoji nikakvo kvalificirano i/ili ovlašteno stručno osoblje države
članice mogu u cilju cjelovite primjene članaka 7., 8. i 9. iskoristiti dodatni rok od tri
godine. Države koje koriste ovu mogućnost dužne su o tome obavijestiti Komisiju, te za
takvu odluku dati odgovarajuće objašnjenje uz planirani raspored o daljnjoj provedbi ove
Direktive.
Članak 16
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske zajednice.
Članak 17
Primatelji
Ova smjernica namijenjena je državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu, dana 16. prosinca 2002.
Europski parlament Vijeće
Predsjednik Predsjednik
1 Sl. list C 213 E od 31.07.2001., str.266 i Sl. list C 203 E od 27.08.2002., str.69.
2 Sl. list C 36 od 08.02.2002., str.20.
3 Sl. list C 107 od 03.05.2002., str.76.
4 Mišljenje Europskog parlamenta od 06. veljače 2002. (još nije objavljeno u Sl. listu)
zajednički stav Vijeća od 07. lipnja 2002. (Sl. list C 197 od 20.08.2002., str.6.) i zaključak
Europskog parlamenta od 10. listopada 2002. (još nije objavljeno u Sl. listu)
5 Sl. list L 237 od 22.09.1993., str.28.
6 Sl. list L 40 od 11.02.1989., str.12. Direktiva je dopunjena Direktivom 93/68/EEZ (Sl. list L220
od 30.08.1993., str.1.)
7 Sl. list L 184 od 17.07.1999., str.23.

(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
Ožujak 2008. 25)

PRILOG
Općeniti okvir za izračun energetskih značajki zgrada (članak 3.)
1. Metoda izračuna energetskih profila zgrada obuhvaća najmanje sljedeće aspekte:
a) toplinske karakteristike zgrada (ljuska zgrade, unutrašnji zidovi itd.). Ove osobine mogu
uključivati i propusnost zraka;
b) postrojenje za grijanje i opskrbu toplom vodom, uključujući njihove izolacijske
karakteristike;
c) uređaj za kondicioniranje zraka;
d) provjetravanje;
e) ugrađena rasvjeta (uglavnom u nestambenom sektoru);
f) položaj i orijentacija zgrade, uključujući vanjsku klimu;
g) pasivni solarni sustavi i zaštita od sunca;
h) prirodno provjetravanje;
i) klimatski uvjeti unutrašnjeg prostora, uključujući planiranu klimu unutrašnjeg prostora.
2. Prilikom izračuna uzima se u obzir, ako je relevantno, pozitivan utjecaj sljedećih
aspekata:
a) aktivni solarni sustavi i drugi sustavi za proizvodnju topline i električne struje na temelju
obnovljivih energenata;
b) proizvodnja električne struje putem kogeneracije;
c) sustavi daljinskog ili blokovskog grijanja i hlađenja;
d) prirodna rasvjeta.
3. Za potrebe izračuna zgrade treba klasificirati na kategorije kao npr.:
a) obiteljske kuće različitih načina gradnje;
b) kuće s više stanova;
c) poslovne zgrade;
d) obrazovne zgrade;
e) bolnice;
f) hoteli i restorani;
g) sportski objekti,
h) zgrade veleprodaje i maloprodaje
i) ostale vrste zgrada koje troše energiju.
Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
Ožujak 2008.

8.2. Popis imenovanih članova Povjerenstva za prijenos i implementaciju
Direktive

- Iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva:
Nada Marđetko Škoro, predsjednica Povjerenstva,
Lino Fučić i Siniša Ozimec,
- iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva:
Igor Raguzin, zamjenik predsjednice Povjerenstva i Domagoj Validžić,
- iz Ministarstva financija:
Ana Michieli,
- iz Ministarstva unutarnjih poslova:
Milan Kosanović,
- iz Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom:
Marinka Štimac,
- iz Hrvatskog zavoda za norme:
Vlasta Gaćeša - Morić,
- iz Hrvatske akreditacijske agencije:
Slobodan Galjanić,
- iz Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Razreda arhitekata:
Jasenka Bertol - Vrček,
- iz Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu,
Razreda inženjera građevinarstva: Vladimir Šimetin,
- iz Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu,
Razreda inženjera strojarstva: Petar Donjerković,
- iz Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu,
Razreda inženjera elektrotehnike: Miroslav Krepela,
- sa Arhitektonskog fakulteta:
Mateo Biluš i Zoran Veršić,
- sa Građevinskog fakulteta:
Dubravka Bjegović i Marija Jelčić,
- sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva:
Boris Sučić,
- sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje:
Igor Balen i Srećko Švaić,
- iz Brodarskog instituta:
Vladimir Pašagić,
- iz Instituta Hrvoje Požar:
Željka Hrs Borković,
- iz Hrvatske gospodarske komore:
Silvio Novak i Zdenko Crvić,
- iz Centra za obnovljive izvore energije:
Ljubomir Miščević,
- iz Udruge za zaštitu potrošača:
Florijan Rajić,
- iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost:
Srđana Piasevoli,
- iz HEP - Toplinarstva d.o.o.:
Vjekoslav Škovrlj,
- iz HEP – ESCO d.o.o.:
Hrvoje Glamuzina,
- tajnica Povjerenstva Slavica Radić - Vuković,
iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

(Akcijski plan za implementaciju Europske direktive o energetskim svojstvima zgrada
Ožujak 2008.)

8.3. Popis Europskih normi za implementaciju Direktive

Tehnički odbori CEN-a za pomoć pri implementaciji Direktive:
CEN-BT 173 – TO za pregled veza između normi za implementaciju Direktive
CEN/TC 89 – TO za toplinske osobine zgrada
CEN/TC 156 – TO za ventilaciju zgrada
CEN/TC 169 – TO za osvjetljenje i rasvjetu
CEN/TC 228 – TO za sustave za grijanje
CEN/TC 247 – TO za sustave za automatizaciju, kontrolu i upravljanje zgradama
CEN/TC 89 CEN/TC 156 CEN/TC 169 CEN/TC 228 CEN/TC 247 CEN-BT 173
prEN 15217 EN 13465 prEN 15193 prEN 15378 prEN 15232 prEN 15615
prEN 13790 prEN 15240 prEN 15316-1 prEN 15603
prEN-ISO 13790 prEN 15243 prEN 15316-2.1
prEN 15255 prEN 15242 prEN 15316-4.1
prEN 15265 prEN 15241 prEN 15316-4.2
prEN-ISO 13786 prEN 13779 prEN 15316-4.3
prEN-ISO 13789 prEN 15239 prEN 15316-4.4
prEN-ISO 10077-1 prEN 15251 prEN 15316-4.5
prEN 10456 prEN 15316-4.6
prEN 13370 prEN 15316-4.7
prEN 10211 prEN 15316-2.3
prEN 14683 prEN 15316-3.1
prEN 6946 prEN 15316-3.2
EN-ISO 13791 prEN 15316-3.3
EN-ISO 13792 prEN 15377-1
prEN 15377-2
prEN 15377-3
prEN 15459
* informativni pregled normi koje se izrađuju temeljem mandata prema Umbrella
Document – u (TR 15615